Istraživanje na temu: Prehrambene navike učenika Srednje strukovne škole Vinkovci
Danas, kada često slušamo i čitamo informacije sa svih strana o zdravoj prehrani zapitala sam se da li se možda gubimo u svim tim informacijama i zapravo ne znamo koga i u kolikoj mjeri slušati.
Znamo da sa prehranom trebamo unijeti u organizam sve potrebne tvari koje će osigurati normalno i zdravo funkcioniranje našeg organizma .Kada naš organizam normalno funkcionira mi smo zdravi i i sposobni za obavljanje niza radnji tijekom dana. Drugim riječima osjećamo se dobro.
O pravilnoj prehrani djeca uče od "malih nogu",od prvih dana kada je ta briga prepuštena majkama,kasnije u vrtiću,pa osnovnoj školi i na kraju u srednjoj školi. Do tada se već usvoje određene navike po pitanju pravilne prehrane i ostalih zdravih navika u životu.
Da li je to tako pokušala sam doznati od učenika naše škole kroz anonimnu anketu o njihovim prehrambenim navikama. Istraživanje je obuhvatilo 183 učenika prvih,drugih i trećih razreda koje sam podijelila u dvije skupine. Prva su učenici koji se obrazuju u području rada turizam i ugostiteljstvo,dakle koji kroz svoje školovanje uče o prehrani ,hrani i zdravlju. Druga skupina su učenici koji se obrazuju za ostala zanimanja poput krojača,odjevnih tehničara,frizera,autoelektričara elektroinstalatera, elektroničar mehaničar,bravar i autolimar. Oni kroz svoje školovanje ne uče o prehrani ili je to vrlo malo.
Cilj mi je bio saznati što više o prehrambenim navikama učenika ali i usporediti obje skupine ,te vidjeti da li postoji razlika. U prvoj skupini imam 103 ispitanika,dok u drugoj 80 ispitanika.
Anketa je podijeljena u tri dijela. U prvom dijelu su pitanja vezana za dnevne obroke,uzimanje hrane,te konzumaciju alkohola,vode i dijetalnih načina prehrane.
Drugi dio je baziran na pitanjima vezanim za pojedine vrste namirnica koje svakodnevno unosimo prehranom,dok je treći dio ankete vezan uz pojmove pravilne prehrane,tjelesne mase,načina prehrane i uloge tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu.
Prvi dio upitnika vezan za dnevne obroke,način uzimanja hrane i konzumaciju alkohola je pokazao slijedeće:učenici u prosijeku imaju tri obroka tijekom dana. Naviku doručkovanja ima 40% učenika iz obje skupine,ponekad doručkuje 24,5%,dok nikada ne doručkuje 13,66%.Kuhani obrok kod 50% ispitanika je uglavnom svaki dan i to za ručak,dok kod ostalih je to nekada ručak,a nekada večera.
Što se tiče količine obroka ona je kod 75% ispitanika tijekom dana najveća, dok kod 25% je na večer količinski veći obrok. Za vrijeme uzimanja hrane 50% ispitanika jede brzo. Do prejedanja dolazi ponekad kod 23% ispitanika,nikada se ne prejedu 23%, dok 26% kaže da je to ovisno o tome što jedu.
Uz uzimanje hrane neophodno je svakodnevno piti vodu,u prosijeku osam čaša(1,5l) ponekad i više, ovisno o više faktora,kao što su dob,fizička aktivnost,godišnje doba,vrsta hrane koju konzumiramo i dr. Anketa pokazuje da 24%ispitanika ne pije vodu i to podjednako u obje skupine. Jednu i pol litru vode pije28% dok 26% pije oko jednu litru dnevno.
Tijekom puberteta i adolescencije mlade osobe,pogotovo djevojke su sklone raznim dijetama. .Međutim anketa je pokazala da 65 % ispitanika nije nikada bilo na dijeti,a 15 %je bilo.
Podaci vezani za alkohol su posebno zabrinjavajući .Na osnovi ankete od 183 ispitanika 171 je probao alkohol što je u % 93,4%.Ostatak nije probao alkohol. Od vrsta alkoholnih pića 29% se izjasnilo da su probali više vrsta alkoholnih pića, dok je52% probalo sva alkoholna pića.
Alkohol se najviše pije vikendom(38%) te na raznim proslavama (44%)
Drugi dio ankete-vrste namirnica koje se konzumiraju
Konzumacija mesa je kod 56% ispitanika 2-3 puta tjedno. Zastupljeni su uglavnom piletina i svinjetina.35%ispitanika jede meso svaki dan. Riba,bilo morska ili slatkovodna je kod 45% na meniu samo za post.22% voli ribu,dok12% nikada ne jede ribu. Rezultati su podjednaki u obje skupine.Što se tiče zastupljenosti pojedinih vrsta mesa dominiraju svinjetina i piletina.
Mlijeko i mliječni proizvodi su kod svih učenika zastupljeni u prehrani bilo kao čisto mlijeko ili neki od mliječnih proizvoda, 22% pije pola litre mlijeka svaki dan. Ostali uzimaju nešto manje mlijeka ali je to količinski od 2dldo 4dl. Interesantno je da vrlo mali postotak ne uzima ništa od mliječnih proizvoda , oko 8%.
Posebno veseli podatak o zastupljenosti povrća u prehrani .Oko 64% ispitanika konzumira povrće svaki dan ili više puta tjedno. Isto tako29% ne jede uopće povrće ili vrlo rijetko.
Najdraže povrće(krumpir i salata su izuzeti),je mrkva,rajčica,špinat,cvjetača i krastavci.
Zastupljenost voća je vrlo raznolika,od svakodnevnog konzumiranja,22,6%,više puta tjedno 48%, dok visok postotak ispitanika29% ne jede voće.
Slatkiši i grickalice su zastupljene kod 28% ispitanika svaki dan33% više puta tjedno,a poneka uzima 33% ispitanika."Brza hrana" je omiljena kod većine ispitanika.58,4% ponekad uzima brzu hranu,dok 30% 2-3 puta tjedno,a svakodnevno uzimanje je zastupljeno kod 7% ispitanika. Samo 3,8 % ne jede" brzu hranu".
Sokovi se piju često,od svakodnevnog pijenja24%,više puta tjedno 25,6% i ponekad 38,7%.
Vrsta masnoće koja dominira u prehrani je svinjska mast i suncokretovo ulje ili je kombincija tih dviju masnoća .Maslac i maslinovo ulje su malo prisutni u prehrani. Rezultati su podjednaki u obje skupine i posljedica su prehrambenih navika ljudi područja u kojem žive.
Konzumacija kruha;75% ispitanika jede bijeli kruh,oko16% jede polubijeli ,dokintegralne i specijalne kruhove većina ispitanika nije niti probala. Posebno je zanimljivo što su rezultati podjednaki u obje skupine. Postavlja se pitanje zašto kuhari i slastičari nisu malo više osviješteni u tom pogledu ,pogotovo kada uče o zdravoj prehrani.
Kada govorimo o pojedenoj količini kruha tada 41,3% ispitanika ne zna koliko dnevno pojede kruha. Ostali su u rasponu od 100g-500gkruha.Rezultati su podjednaki u obje skupine.
Treći dio upitnika je bio vezan za pojam pravilne prehrane,načine prehrane,piramidom pravilne prehrane,te sportom kao sastavnim dijelom zdrave prehrane i života.
Od anketiranih učenika samo 35,7% misli da se pravilno hrani, 23,6% ponekad, 22%misli da se nepravilno hrani .Kada ove postotke usporedimo sa konzumacijom bijelog kruha "brze hrane",grickalica i slatkiša,te vrstama mesa koje se najviše jedu ne čudi podatak da je visoki postotak učenika svjestan načina svoje prehrane. Isto tako 70% njih je svjesno da način prehrane i sportska aktivnost utječu na radnu sposobnost.
93,8% anketirani učenika ima mješoviti način prehrane,što znači da jedu namirnice biljnog ,životinjskog i mineralnog podrijetla. Ostali načini prehrane poput makrobiotičkog,vegetarijanskog,veganskog i dijetalnog gotovo da i nisu prisutni(ukupno6,2%)
Na pitanje da li se bave sportom 26% ispitanika se bavi sportom,40% ponekad,14,6% samo na tjelesnom odgoju dok 7,8% učenika ne voli sport.Isto tako 90,9% ispitanika zna da način prehrane i stil života utječu na pojavu mnogih bolesti.
Piramida pravilne prehrane je poznata kod većine,78% dok 18,64%je čulo za nju ali ne zna pravo značenje. Isto tako indeks tjelesne mase je poznat kod 46,32%,23,7% ne zna što je to dok 30%
je čulo za taj pojam ali ne zna što je to.
Rezultati su podjednaki u obje skupine,Nešto bolji rezultat je kod učenika ugostiteljske struke,jer oni uče o tome tijekom školovanja.
Na pitanje da li žele naučiti više o pravilnoj prehrani pola ispitanika se izjasnilo da žele,dok druga polovica ne želi ili ne zna. Odnosi se na obje skupine.
Na pitanje što je za njih pravilna prehrana većina je napisala da je to :pravilno raspoređeni obroci,puno voća i povrća,kuhani obroci,raznolika prehrana,umjerenost,te manje masnoće i slatkiša.
Na kraju kada usporedim podatke mogu zaključiti da nema velike razlike između učenika obje skupine. Većina rezultata govori o prehrambenim navikama ljudi kraja u kojem žive,uporabom namirnica koje su najviše prisutne u našim vrtovima i odgovaraju jelima koja se pripremaju kod nas. Naravno,stil života mladih ljudi se mijenja,način i vrijeme uzimanja hrane se mijenja,Često se nema vremena ili ne želi "gubiti" vrijeme na kuhanje pa se pribjegava brzim rješenjima .Posljedica toga je pretilost i debljina,što ima za posljedicu pojavu ozbiljnih bolesti u ranijoj fazi života kod mladih ljudi. Pravovremena informacija može promijeniti svijest o zdravoj prehrani ,a samim tim i doprinijeti kvalitetnijem životu.
Sa većinom podataka nekako nisam ni iznenađena. Poznavajući ritam vremena u kojem živimo neke su mi i očekivana OSIM JEDNOG PODATKA ,A VEZAN JE ZA KONZUMACIJU ALKOHOLA. Koliko god znamo da mladi sve ranije probaju alkohol ,uvijek me iznenedi postotak mladih ljudi koji pije alkohol. Općeprisutan problem s kojim se svakodnevno hvatamo u koštac i pitamo se ima li tomu kraja.
Na kraju mogu zaključiti da su prehrambene navike naših učenika dobre,nikako vrlo dobre ili odlične,što nam daje u zadatak da ih probamo što više educirati u cilju promicanja zdravlja kao najveće vrijednosti.
Za kraj
Saznajte kakve blagodati vam donosi umjerena prehrana
Ponajprije, darovat će vam dobro zdravlje.
Horacije, 65-8.pr.n.e.
Nevenka Bionda. dipl.ing., mentor
Istraživanje: ovdje
Čestice, prvi dio: ovdje
Čestice, drugi dio: ovdje
Čestice, treći dio: ovdje
Znamo da sa prehranom trebamo unijeti u organizam sve potrebne tvari koje će osigurati normalno i zdravo funkcioniranje našeg organizma .Kada naš organizam normalno funkcionira mi smo zdravi i i sposobni za obavljanje niza radnji tijekom dana. Drugim riječima osjećamo se dobro.
O pravilnoj prehrani djeca uče od "malih nogu",od prvih dana kada je ta briga prepuštena majkama,kasnije u vrtiću,pa osnovnoj školi i na kraju u srednjoj školi. Do tada se već usvoje određene navike po pitanju pravilne prehrane i ostalih zdravih navika u životu.
Da li je to tako pokušala sam doznati od učenika naše škole kroz anonimnu anketu o njihovim prehrambenim navikama. Istraživanje je obuhvatilo 183 učenika prvih,drugih i trećih razreda koje sam podijelila u dvije skupine. Prva su učenici koji se obrazuju u području rada turizam i ugostiteljstvo,dakle koji kroz svoje školovanje uče o prehrani ,hrani i zdravlju. Druga skupina su učenici koji se obrazuju za ostala zanimanja poput krojača,odjevnih tehničara,frizera,autoelektričara elektroinstalatera, elektroničar mehaničar,bravar i autolimar. Oni kroz svoje školovanje ne uče o prehrani ili je to vrlo malo.
Cilj mi je bio saznati što više o prehrambenim navikama učenika ali i usporediti obje skupine ,te vidjeti da li postoji razlika. U prvoj skupini imam 103 ispitanika,dok u drugoj 80 ispitanika.
Anketa je podijeljena u tri dijela. U prvom dijelu su pitanja vezana za dnevne obroke,uzimanje hrane,te konzumaciju alkohola,vode i dijetalnih načina prehrane.
Drugi dio je baziran na pitanjima vezanim za pojedine vrste namirnica koje svakodnevno unosimo prehranom,dok je treći dio ankete vezan uz pojmove pravilne prehrane,tjelesne mase,načina prehrane i uloge tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu.
Prvi dio upitnika vezan za dnevne obroke,način uzimanja hrane i konzumaciju alkohola je pokazao slijedeće:učenici u prosijeku imaju tri obroka tijekom dana. Naviku doručkovanja ima 40% učenika iz obje skupine,ponekad doručkuje 24,5%,dok nikada ne doručkuje 13,66%.Kuhani obrok kod 50% ispitanika je uglavnom svaki dan i to za ručak,dok kod ostalih je to nekada ručak,a nekada večera.
Što se tiče količine obroka ona je kod 75% ispitanika tijekom dana najveća, dok kod 25% je na večer količinski veći obrok. Za vrijeme uzimanja hrane 50% ispitanika jede brzo. Do prejedanja dolazi ponekad kod 23% ispitanika,nikada se ne prejedu 23%, dok 26% kaže da je to ovisno o tome što jedu.
Uz uzimanje hrane neophodno je svakodnevno piti vodu,u prosijeku osam čaša(1,5l) ponekad i više, ovisno o više faktora,kao što su dob,fizička aktivnost,godišnje doba,vrsta hrane koju konzumiramo i dr. Anketa pokazuje da 24%ispitanika ne pije vodu i to podjednako u obje skupine. Jednu i pol litru vode pije28% dok 26% pije oko jednu litru dnevno.
Tijekom puberteta i adolescencije mlade osobe,pogotovo djevojke su sklone raznim dijetama. .Međutim anketa je pokazala da 65 % ispitanika nije nikada bilo na dijeti,a 15 %je bilo.
Podaci vezani za alkohol su posebno zabrinjavajući .Na osnovi ankete od 183 ispitanika 171 je probao alkohol što je u % 93,4%.Ostatak nije probao alkohol. Od vrsta alkoholnih pića 29% se izjasnilo da su probali više vrsta alkoholnih pića, dok je52% probalo sva alkoholna pića.
Alkohol se najviše pije vikendom(38%) te na raznim proslavama (44%)
Drugi dio ankete-vrste namirnica koje se konzumiraju
Konzumacija mesa je kod 56% ispitanika 2-3 puta tjedno. Zastupljeni su uglavnom piletina i svinjetina.35%ispitanika jede meso svaki dan. Riba,bilo morska ili slatkovodna je kod 45% na meniu samo za post.22% voli ribu,dok12% nikada ne jede ribu. Rezultati su podjednaki u obje skupine.Što se tiče zastupljenosti pojedinih vrsta mesa dominiraju svinjetina i piletina.
Mlijeko i mliječni proizvodi su kod svih učenika zastupljeni u prehrani bilo kao čisto mlijeko ili neki od mliječnih proizvoda, 22% pije pola litre mlijeka svaki dan. Ostali uzimaju nešto manje mlijeka ali je to količinski od 2dldo 4dl. Interesantno je da vrlo mali postotak ne uzima ništa od mliječnih proizvoda , oko 8%.
Posebno veseli podatak o zastupljenosti povrća u prehrani .Oko 64% ispitanika konzumira povrće svaki dan ili više puta tjedno. Isto tako29% ne jede uopće povrće ili vrlo rijetko.
Najdraže povrće(krumpir i salata su izuzeti),je mrkva,rajčica,špinat,cvjetača i krastavci.
Zastupljenost voća je vrlo raznolika,od svakodnevnog konzumiranja,22,6%,više puta tjedno 48%, dok visok postotak ispitanika29% ne jede voće.
Slatkiši i grickalice su zastupljene kod 28% ispitanika svaki dan33% više puta tjedno,a poneka uzima 33% ispitanika."Brza hrana" je omiljena kod većine ispitanika.58,4% ponekad uzima brzu hranu,dok 30% 2-3 puta tjedno,a svakodnevno uzimanje je zastupljeno kod 7% ispitanika. Samo 3,8 % ne jede" brzu hranu".
Sokovi se piju često,od svakodnevnog pijenja24%,više puta tjedno 25,6% i ponekad 38,7%.
Vrsta masnoće koja dominira u prehrani je svinjska mast i suncokretovo ulje ili je kombincija tih dviju masnoća .Maslac i maslinovo ulje su malo prisutni u prehrani. Rezultati su podjednaki u obje skupine i posljedica su prehrambenih navika ljudi područja u kojem žive.
Konzumacija kruha;75% ispitanika jede bijeli kruh,oko16% jede polubijeli ,dokintegralne i specijalne kruhove većina ispitanika nije niti probala. Posebno je zanimljivo što su rezultati podjednaki u obje skupine. Postavlja se pitanje zašto kuhari i slastičari nisu malo više osviješteni u tom pogledu ,pogotovo kada uče o zdravoj prehrani.
Kada govorimo o pojedenoj količini kruha tada 41,3% ispitanika ne zna koliko dnevno pojede kruha. Ostali su u rasponu od 100g-500gkruha.Rezultati su podjednaki u obje skupine.
Treći dio upitnika je bio vezan za pojam pravilne prehrane,načine prehrane,piramidom pravilne prehrane,te sportom kao sastavnim dijelom zdrave prehrane i života.
Od anketiranih učenika samo 35,7% misli da se pravilno hrani, 23,6% ponekad, 22%misli da se nepravilno hrani .Kada ove postotke usporedimo sa konzumacijom bijelog kruha "brze hrane",grickalica i slatkiša,te vrstama mesa koje se najviše jedu ne čudi podatak da je visoki postotak učenika svjestan načina svoje prehrane. Isto tako 70% njih je svjesno da način prehrane i sportska aktivnost utječu na radnu sposobnost.
93,8% anketirani učenika ima mješoviti način prehrane,što znači da jedu namirnice biljnog ,životinjskog i mineralnog podrijetla. Ostali načini prehrane poput makrobiotičkog,vegetarijanskog,veganskog i dijetalnog gotovo da i nisu prisutni(ukupno6,2%)
Na pitanje da li se bave sportom 26% ispitanika se bavi sportom,40% ponekad,14,6% samo na tjelesnom odgoju dok 7,8% učenika ne voli sport.Isto tako 90,9% ispitanika zna da način prehrane i stil života utječu na pojavu mnogih bolesti.
Piramida pravilne prehrane je poznata kod većine,78% dok 18,64%je čulo za nju ali ne zna pravo značenje. Isto tako indeks tjelesne mase je poznat kod 46,32%,23,7% ne zna što je to dok 30%
je čulo za taj pojam ali ne zna što je to.
Rezultati su podjednaki u obje skupine,Nešto bolji rezultat je kod učenika ugostiteljske struke,jer oni uče o tome tijekom školovanja.
Na pitanje da li žele naučiti više o pravilnoj prehrani pola ispitanika se izjasnilo da žele,dok druga polovica ne želi ili ne zna. Odnosi se na obje skupine.
Na pitanje što je za njih pravilna prehrana većina je napisala da je to :pravilno raspoređeni obroci,puno voća i povrća,kuhani obroci,raznolika prehrana,umjerenost,te manje masnoće i slatkiša.
Na kraju kada usporedim podatke mogu zaključiti da nema velike razlike između učenika obje skupine. Većina rezultata govori o prehrambenim navikama ljudi kraja u kojem žive,uporabom namirnica koje su najviše prisutne u našim vrtovima i odgovaraju jelima koja se pripremaju kod nas. Naravno,stil života mladih ljudi se mijenja,način i vrijeme uzimanja hrane se mijenja,Često se nema vremena ili ne želi "gubiti" vrijeme na kuhanje pa se pribjegava brzim rješenjima .Posljedica toga je pretilost i debljina,što ima za posljedicu pojavu ozbiljnih bolesti u ranijoj fazi života kod mladih ljudi. Pravovremena informacija može promijeniti svijest o zdravoj prehrani ,a samim tim i doprinijeti kvalitetnijem životu.
Sa većinom podataka nekako nisam ni iznenađena. Poznavajući ritam vremena u kojem živimo neke su mi i očekivana OSIM JEDNOG PODATKA ,A VEZAN JE ZA KONZUMACIJU ALKOHOLA. Koliko god znamo da mladi sve ranije probaju alkohol ,uvijek me iznenedi postotak mladih ljudi koji pije alkohol. Općeprisutan problem s kojim se svakodnevno hvatamo u koštac i pitamo se ima li tomu kraja.
Na kraju mogu zaključiti da su prehrambene navike naših učenika dobre,nikako vrlo dobre ili odlične,što nam daje u zadatak da ih probamo što više educirati u cilju promicanja zdravlja kao najveće vrijednosti.
Za kraj
Saznajte kakve blagodati vam donosi umjerena prehrana
Ponajprije, darovat će vam dobro zdravlje.
Horacije, 65-8.pr.n.e.
Nevenka Bionda. dipl.ing., mentor
Istraživanje: ovdje
Čestice, prvi dio: ovdje
Čestice, drugi dio: ovdje
Čestice, treći dio: ovdje